Svjedoci smo svojevrsne renesanse željezničkog prometa u svijetu. U Europi i Aziji grade se pruge velikih brzina za putnički promet. Eurostar vlak svakodnevno tunelom ispod La Manchea spaja europske metropole Pariz, London i Bruxelles. Francuski TGV, njemački ICE ili japanski Shinkansen ne treba ni spominjati, toliko su uvriježeni u svojim zemljama da su skoro potpuno zamijenili avionski prijevoz između velikih gradova tih država.

	Električna lokomotiva HŽ 1061 u Škrljevu, studeni 2006. Foto: Thommo

Europski koncerni Siemens, Bombardier i Alstom proizvode stotine električnih i dizel lokomotiva godišnje, puneći vozne parkove europskih željezničkih uprava kojima trebaju moderna vučna sredstva.

Čak i u SAD-u, velikom uporištu avionskog i kamionskog prijevoza, željeznički teretni promet doživljava ogroman rast. Velike privatne kompanije ulažu milijune dolara u izgradnju drugog, ponegdje čak i trećeg kolosijeka na transkontinentalnim pravcima.

Gdje smo tu mi?

Daleko, vrlo daleko iza svjetskih zbivanja. Naša dva najrazvijenija grada, Zagreb i Rijeka - udaljena samo oko 140 km zračnom linijom - povezana su željezničkom prugom sagrađenom 1873. godine, kada su jaki usponi i oštri zavoji bili standard gradnje željezničkih pruga. Putovanje Zagreb - Rijeka ovom zastarjelom prometnicom traje i do 4 sata! Temelj vučnih sredstava na najtežem dijelu riječke pruge, od Rijeke do Moravica, i dalje čine gotovo 50 godina stare električne lokomotive serije HŽ 1061 (ex. JŽ 362), koje su počele stizati na ovu prugu još 1960. godine.

Jasno je iz navedenog da je promocija našoj željeznici i te kako potrebna. Naše ideje na tom području su: